| |
 |
Ukorak s vremenom
(br. 40)
Ovaj jubilarni četrdeset broj izašao je s nešto poboljšanom grafikom, a
sadržaj mu je isto tako bogat i po zanimljivosti i po raznovrsnosti kao
što je to već bilo i u prethodnim brojevima. Predsjednik udruge u svojoj
uvodnoj riječi podsjeća s nostalgijom na iskustva proživljena tiskanjem
prvih brojeva ovog glasila koji su rađeni ručno, tada postojećom
primitivnom tehnikom, te ističe nastojanja i entuzijazam pok. Žarka Šoše,
jednog od osnivača i dugogodišnjeg glavnog urednika koji je uložio sve
od sebe da se glasilo razvija i stalno podiže svoju kvalitetu. U ovom
broju, kao i u nekoliko prethodnih, obrađuje se tehnologija brodova za
prijevoz ukapljenog plina, obzirom da svjetska flota ovih plinskih
tankera sve više raste, jer se pojačava potreba za dobavom prirodnog
plina u ukapljenom stanju morskim putem, a načini prijenosa se stalno
unaprjeđuju. U časopisu su prisutne i mnoge druge teme, među kojima će
svaki čitatelj pronaći neku koja će ga osobito zainteresirati.
Ukorak s vremenom (broj 39.)
Slučajno se zbilo da su
u ovom broju prisutna tri članaka o tematici LNG brodova, ali to ujedno
ukazuje na nagli razvoj ovih vrsta brodova te na potrebu za primjereno
obrazovanim stručnjacima koji će upravljati njima. Tako, osim već
zahuktalog članka „Parnoturbinska postrojenja na LNG tankerima (3)“
pojavio se i članak F. Martinića koji govori o mogućoj primjeni
srednjotemperaturnih i visokotemperaturnih gorivih ćelija na LNG
tankerima, koje bi koristile ispareni plin kao gorivo, a dobivena
toplina bi se koristila za proizvodnju pare u kotlovima. Osim toga tu je
i vrlo zanimljiv članak u dva dijela braće Dvornik pod naslovom
„Konstrukcijska i tehnološka obilježja Q-max LNG brodova“ koji govori o
membranski tankovima za ukapljeni plin. Osim zanimljivih napisa o
utjecaju na okolnu atmosferu putničkih krstaša za boravka u njemačkim
lukama te o velikim projektima Transeuro i Marmaray za željezničko
povezivanje južnom rutom pacifičke obale na dalekom istoku s europskim
lukama na atlantskim obalama. Što se tiče povijesti našeg parobrodarstva
tu je i članak novog suradnika Z. Bilića koji dopadljivo piše o
peripetijama posljednjeg putovanja oceanskog veterana p/b KORČULA te,
kao i uvijek, zanimljiv članak N. Dadića „Parobrod VRANJIC“.
Ukorak s vremenom (broj 38.)
Sadržaj ovog jubilarnog broja časopisa (osim 75 godina od osnutka udruge
i 20 godina izlaženja ovog glasila) raznovrstan je, kao i uvijek.
Obrađuje brojne stručne teme, a prisutna je i većina stalnih rubrika
općeg sadržaja. Tako, primjerice u rubrici „U žarištu pozornosti“ u
jednoj temi pod naslovom „Quo vadis constructio navalis“ govori se o
mogućim scenarijima u preobrazbi hrvatske brodogradnje koju je prijeko
potrebno obaviti prije pristupa RH-e Europskoj Uniji. U drugom članku
izvještavamo o 20. godišnjici djelovanja australske brodograđevne tvrtke
AUSTAL poznate širom svijeta po izgradnji brojnih suvremenih
aluminijskih brodova počevši od čamaca, brodica i jahti do velikih i
brzih putničkih ro-ro trajekata i vojnih ophodnih brodova. Osim strogo
stručnih članaka koji govore o antikorozivnoj zaštiti, zatim o prirodi,
dobivanju, značajkama i uporabi raznih vrsti goriva i tvari s njima
povezanih –
a
svrstanih po angloameričkom nazivlju, o parnoturbinskim postrojenjima na
LNG tankerima, o ekonomiji odabira porivne snage za plinske tankere te o
analizi stanja oštećenih zupčanika glavnog brodskog prijenosnika, tu je
i nostalgični članak o putničko-teretnom parobrodu RADNIK, jedinstvenom
po namjenama i životnom vijeku.
Ukorak s vremenom (broj 37.)
Ovim jubilarnim izdanjem našeg glasnika obilježavamo 75 godina od
osnutka naše asocijacije. Izvršni odbor i uredništvo su ovom svečanom
prilikom uložili sve od sebe da održe visoku razinu glasnika i da još
više poboljšaju kvalitetu. Zahvaljujući trudu autora članaka, našim
čitateljima pružamo bogat izbor suvremenih tema, a zahvaljujući
pojedinim sponzorima, za ovu priliku tiskali glasnik smo potpuno u
koloru, što je ispalo prilično skupo. Vama koji plovite zasigurno će
biti interesantno pročitati izvještaj o predstavljanju socijalne i
porezne reforme za pomorce nedavno održane na javnoj tribini u Splitu, a
koju su organizirali predstavnici resornih ministarstava. Hotelska
konferencijska dvorana bila je dupkom puna, a pomorci i njihove supruge
su, često u oštrom tonu, postavljali mnogobrojna
pitanja, kritike, zahtjeve i prijedloge.
Ukorak s vremenom (broj 36.)
U napisu „Budućnost dizelskih motora“ saznat ćemo kako, po svemu sudeći,
„dizelaši“ ne ispuštaju svoj primat kao glavni brodski porivni strojevi,
a to namjeravaju ostati i u bliskoj budućnosti, suvereno vladajući u
pomorskom, ali i u cestovnom i željezničkom prometu. Tema o očekivanom
proglašavanju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem obećava da
ćemo i na taj način uspjeti sačuvati ovaj svjetski važan prirodni biser
i njegovu floru i faunu. U rubrici „Pomorske i tehničke novosti“ govori
se o najnovijem razvoju u području zemnog i naftnog plina, energenata
koji postupno zauzimaju sve veću nišu kao relativno „čista goriva“ za
brodove i automobile, čak i za čamce.
Ukorak s vremenom (broj 35.)
U članku „Obrazovanje pomorskih časnika u RH“ predsjednik Udruge koji
godinama govori i raspravlja o ovoj krucijalno važnoj temi donosi
njegova razmišljanja o nedostacima u trenutačnom načinu obrazovanja
pomorskih časnika uz brojna obrazloženja i, po njegovom mišljenju, o
najboljim načinima rješavanja tih nedostataka. Pravni stručnjak
Bartul Terzić piše o
međunarodnoj „Konvenciji o radu pomoraca 2006“. Upravitelj stroja
Neven Radovniković
započinje obimnu temu pod naslovom „Parne turbine kao porivni strojevi u
LNG tankera (1) koji će izaći u dva nastavka, a zatim će slijediti
serija u više nastavaka pod naslovom „Parnoturbinska postrojenja na LNG
tankerima“ u kojima će se podrobno opisati ta postrojenja, kao i
rukovanje njima. On nije jedini od mlađih upravitelja koji izravno s
brodova na kojima plove pišu članke o suvremenim brodskim postrojenjima
i uređajima za naš časopis, a među njima se ističu
Frane Martinić i
Dušan Vukojević.
Ukorak s
vremenom (broj 34.)
I u ovom, kao i u prethodnim brojevima časopisa, nastojali smo se držati
krilatice što je naziv ovog glasila, pa stoga informiramo o najnovijim
događanjima i tehnološkim dostignućima, a volimo se prisjetiti i „starih
dobrih vremena“. Pročitat ćete što se prema našim zapažanjima dogodilo u
pomorstvu u nas i u svijetu, zatim što je trenutačno u „središtu
pozornosti“. Pri tome nismo zaboravili ni na međunarodnu proslavu sto i
pedesete godišnjice rođenja Nikole Tesle, čovjeka koji je, slobodno se
može reći, svojim idejama i pameću promijenio svijet. Udruga redovito
prisustvuje svim raspravama o pomorstvu i statusu pomoraca, pa ćete o
tome moći više saznati u rubrici „Pomorci i njihov status i naobrazba“.
Izvještavamo također o skupu u MMTPR-u u Zagrebu na kojem je izloženo
stanje hrvatskog pomorskog zakonodavstva u procesu usklađenja s pravnom
stečevinom Europske Unije, zatim o tematskoj izložbi u Hrvatskom
pomorskom muzeju u Splitu - „Počeci splitskog brodostrojarstva, ROSSI –
prvi hrvatski motori“ te o proslavi 15. obljetnice utemeljenja Hrvatske
ratne mornarice.
Broj naslova: 26
Ukorak s vremenom
(broj 33.)
Ispada nekako da glavna događanja za ovu našu udrugu padaju u mjesecu
prosincu, a broj našeg časopisa, koji izlazi uoči Sv. Nikole, ne može
sadržavati vijesti iz tog perioda, pa se one pojavljuju sa znatnim
zakašnjenjem u narednom broju. Među zanimljiviji stručni sadržaj možemo
ubrojiti napis B. Abramova „Značajnije prekretnice u povijesti
brodskog dizelskog motora“, zatim članak inženjera Stjepka Goića
„Povećanje toplinske učinkovitosti velikih dizelskih motora“ te članak
doktora Igora Belamarića „Poriv, propulzija, pogon“, a zanimljiv
je i članak N. Radovnikovića „Brtvenica statvene cijevi – dodatno
brtvljenje zrakom“, da spomenemo samo neke. Obraćamo pažnju da svakako
treba pročitati Članak Ž. Medvešeka „Buđenje uspavanog kineskog
diva“ te članak F. Zeljaka „Podizanje potpoljenog talijanskog LPG
tankera BRIGITTA MONTANARI – najznačajniji ronilački pothvat prošlog
stoljeća na Jadranu.
Tu je i izvještaj o Izbornoj godišnjoj Udruge (2005), a objavljen je i
Statut Udruge. Među anegdotama ističemo „Pozdrav iz Rovinja“ o pušačkim
izopćenicima.
Broj naslova: 23
Ukorak
s vremenom (broj 32.)
U ovom broju imali smo namjeru pisati o primjeni "Bolonjske deklaracije"
na visoko školstvo u Hrvatskoj, a posebice kako će se školovanje
pomoraca i STCW konvencija u to uklopiti, ako je to uopće moguće. Stav
Udruge o ovom pitanju već je odavna poznat. Ne slažemo se sa mnogim
dosadašnjim stavovima i rješenjima, o čemu smo govorili i raspravljali
na mnogim skupovima u zadnjih desetak godina. Gledajući kako se
situacija razvija, izgleda da smo bili potpuno u pravu. Tu je obilje
materijala o raznovrsnim stručnim temama, obljetnicama, pomorskoj
regulativi, obnovljivoj energiji, ro-ro tankeru, brodskim zalihama
goriva, a ima dosta anegdota, putopisa itd. Uostalom, povirite u
priloženi sadržaj. U rubrici „In Memoriam“ objavljujemo kraće napise o
životu i radu dvojice istaknutih i zaslužnih članova ove Udruge a to su:
Žarko Šošo, kreator i dugogodišnji urednik ovog glasila, čovjek
širokog obzorja i velikog znanja te inženjer Velimir Ozretić,
plodonosni suradnik u našem glasilu i istaknuti stručnjak u području
brodogradnje i brodskih strojeva i uređaja. Neka počivaju u miru!
Broj naslova: 18
Ukorak
s vremenom (broj 31.)
U prostoriji za sastanke tajništva naše Udruge popriličan je broj
naprava, dijelova i eksponata iz naše struke. Jedan uređaj posebno mi je
drag a to je telegraf u strojarnici. Podsjeća me na vrijeme provedeno na brodu u strojarnici - na
mnogobrojne manovre, prekrete, upućivanja, čekanja da zrak prođe kroz
uputni ventil. Jedno oko leti na indikator smjera okretaja, drugo gleda
manometar ulja, osluškuješ je li se uputio kompresor zraka, riječju:
hvata me nešto slično profesionalnoj nostalgiji. Nastavljamo i dalje s
uvrštavanjem brojnih stručnih članaka veoma raznolikog i zanimljivog
sadržaja. Kao primjer istaknimo članak D. Vukojevića:
„Dijagnostika stanja kotla preko rezultata analize kotlovne vode“, te
rubriku „Iz brodske prakse“ u kojoj je članak N. Radovnikovića
„Naknadna ugradnja (retrofit) PC prstenova u košuljice cilindara na M/V
CMA CGM RODIN“ i članak N. Berkovića „Popravak košuljice motora
na brodu“. Zanimljiv je i članak Ž. Medvešeka „Vodeni zid“ (Tsunami).
Broj naslova: 21
Ukorak
s vremenom (broj 30.)
Dosadašnjih 250 članaka u 30 brojeva plodonosni je učinak svih koji su
sudjelovali u pisanju priloga za ovaj časopis, kao i oni koji su,
odričući se svog slobodnog vremena, sudjelovali u pripremi, prijelomu,
grafičkoj opremi, tiskanju i raspodjeli glasila koje se danas tiska u
800 primjeraka. U Nacionalnu sveučilišnu biblioteku u Zagrebu šalje se 9
primjeraka svakog broja našeg glasila, a u lokalnu Sveučilišnu
biblioteku dva primjerka. I ovaj jubilarni trideseti broj kojega smo
ovom prigodom ukrasili s nekoliko lijepih ilustracija u koloru također
obiluje mnogobrojnim stručnim, informativnim i zabavnim člancima naših
vrsnih suradnika, koji su svojim kvalitetnim prilozima doprinijeli da se
obilježi ova prigoda izlaženja 30. broja glasnika. Objavljujemo i kraće
osvrte na život i rad dvojice preminulih velikana naše struke i to
inženjera i voljenog profesora Rudija Radaljca i Bakaranina
Milorada Gotiera, brodostrojara i neumornog poticatelja i
organizatora brodostrojarskog udruživanja u nas. Posmrtno slovo napisali
smo i za našeg dugogodišnjeg i radišnog pregaoca, jednog od osnivača i
zaslužnog člana udruge, nezaboravnog Ivana Wernera, popularnog
Lalu.
Broj naslova: 23 |
|